Noćne leće korigiraju vid dok vi spavate
Keratokonus - bolest koja smanjuje oštrinu vida
Nova kolekcija dioptrijskih okvira Alain Mikli
Briga o vidu na prvom mjestu

Očna poliklinika Opto centar u srpnju daruje dodatne...

Kako bi zaista mogli uživati u svijetu oko nas,...

Iskoristite besplatne oftalmološke preglede
Iskoristite ljetne popuste na lasersko skidanje dioptrije...
Suprotno uvriježenom mišljenju, genetski čimbenici...
Iskoristite ljetnu super ponudu za senzitivne novčanike -...
Želite se ovo ljeto baviti sportovima, kupati se, ležati...
Od travnja 2016. godine naši korisnici mogu napraviti OCT...
Rezultat koji je najviše iznenadio istraživače bilo je...

Svjetski dan keratokonusa

Keratokonus - bolest koja smanjuje oštrinu vida

Povodom Svjetskog dana keratokonusa koji se ove godine obilježava 10.11.2017, dr. Adrian Lukenda odgovara na najčešća pitanja o ovoj bolesti.

1.       Što je keratokonus?

Keratokonus je bolest u kojoj dolazi do slabljenja i stanjivanja rožnice, prozirnog prednjeg dijela oka. Slabljenje rožnice mijenja njen oblik u nepravilni oblik sličan stošcu, odnosno konusu zbog čega dolazi do pada oštrine vida.

2.       Kada i kako osobe primijete da imaju keratokonus?

Rani keratokonus je vrlo teško prepoznati bez suvremenih uređaja za mjerenje rožnice. Keratokonus najčešće nastupa u tinejdžerskoj dobi, iako imamo i djece mlađe od 10 godina kod kojih smo liječili ovu bolest. 

Rani simptomi su najčešće blaga zamućenost vida na daljinu zbog čega oboljeli često “stiskaju” vjeđe kako bi izoštrili sliku, blago iskrivljavanje ravnih crta te povećana osjetljivost na svjetlo. Mladi pacijenti u početku ne primjećuju propadanje vida zbog toga jer se promjene najčešće događaju postupno, kroz više mjeseci i godina. Dodatni problem  je i što keratokonus u početku često više zahvaća jedno oko, pa se mladi pacijenti nesvjesno prilagode novoj situaciju gledajući pretežno s drugim okom. Nerijetko se događa da oboljeli od keratokonusa mijenjaju naočale i obiđu više mjesta prije nego im se konačno dijagnosticira ova bolest.

3.       Zašto Svjetski dan keratokonusa?

Kako keratokonus još uvijek ne možemo izliječiti, nego samo zaustaviti njegovo napredovanje, važno je da bolest otkrijemo u ranoj fazi. Cilj Svjetskog dana keratokonusa je podići razinu svijesti o ovoj bolesti kako bi se otkrivala u što ranijoj fazi, te educirati i zastupati oboljele i članove njihovih obitelji. Iako mnogi nisu čuli za keratokonus, to nije rijetka bolest. Procjenjuje se da prosječno jedna od dvije tisuće osoba u svijetu ima keratokonus, iako učestalost jako varira ovisno o sredini i klimatskoj zoni. Sve aktivnosti vezane uz Svjetski dan keratokonusa koordinira i sponzorira američka Nacionalna zaklada za keratokonus, The National Keratoconus Foundation, iz Irvina u Kaliforniji.

4.       Ima li napretka u liječenju keratokonusa?

Na sreću, ima. Do unatrag desetak godina smo mogli samo pratili bolest i čekati hoće li biti potrebno napraviti presađivanje rožnice, dok danas možemo zaustaviti njeno napredovanje uz pomoć jednostavnog i minimalno invazivnog postupka koji se zove crosslinking kolagena rožnice. “Ocem” crosslinkingasmatra se prof. Theo Seiler, oftalmolog od kojega sam mnogo naučio u području kojim se bavim. On je razvio ovaj postupak s kolegama Spoerlom i Wollensakom  sa Sveučilišta u Dresdenu. U proteklom desetljeću crosslinking je priznat u cijelom svijetu kao vrlo siguran i učinkovit postupak.

5.       Može li crosslinking poboljšati vid kod keratokonusa?

Kod oko trećine pacijenata nakon crosslinkinga dolazi do manjeg ispravljanja rožnice i blagog poboljšanja vida, no ovaj postupak ne može vratiti rožnici njen prvobitan oblik. Već se duže vrijeme istražuju kombinirani operativni postupci  ispravljanja vida s crosslinkingom koji su ipak primjenjivi samo u iznimnim slučajevima.  Zato bih još jednom istaknuo važnost rane dijagnoze ove bolesti. Dio bolesnika kod kojih smo napredovanje zaustavili u ranoj fazi bolesti uz pomoć crosslinkinga ne treba nikakvu dodatnu korekciju. U većini slučajeva, ipak je neophodno korigirati nepravilnost rožnice i dioptriju, što se najbolje postiže posebnim kontaktnim lećama. Trenutno najpropisivanije kontaktne leće za keratokonus na svijetu su Rose K leće. Imamo sreću da u Hrvatskoj postoji jedan od malobrojnih laboratorija u svijetu koji može proizvesti takve leće. Da je briga za bolesnike s keratokonusom u Hrvatskoj na visokoj razini potvrđuje i prošlotjedni tečaj s radionicom održan u Zagrebu u organizaciji Sekcije za kontaktologiju Hrvatskog oftamološkog i optometrijskog društva. Na tečaju su kontaktolozi iz Hrvatske i susjednih zemalja imali iz prve ruke vidjeti primjenu novih dizajna Rose K leća od strane izumitelja ovih leća, gospodina Paul Rosea s Novog Zelanda.

 

Adrian Lukenda, spec. oftalmolog