Refraktivna (astigmatska) keratektomija

Vidi pod: refraktivna kirurgija

Refraktivna kirurgija


Refraktivna kirurgija uključuje sve kirurške metode ispravljanja refrakcijskih grešaka kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma. Uključuje zahvate na rožnici, kao što su laserska korekcija dioptrije (LASIK, LASEK i PRK) i druge kirurške zahvate na rožnici (radijalna keratotomija, rožnični implantati) kao i zahvate na leći oka (zamjena prirodne leće sa standardnim i multifokalnim intraokularnim lećama te ugradnja leća za velike dioptrije (Visian STAAR ispred prirodne leće, Artisan/Verisyse/Veriflex leća na šarenicu iznad postojeće prirodne leće - tzv. fakične IOL).

Iako ne liječe uzroke poput rasta oka koji su doveli do refrakcijskih grešaka ove metode danas spadaju među najuspješnije i najčešće operativne zahvate u zapadnim zemljama. Prije konačne odluke o vrsti refraktivnog zahvata nužan je temeljiti pregled oka kao i pregled na najsuvremenijim dijagnostičkim aparatima (vidi: topografija rožnice - Pentacam).

Zahvati laserske korekcije dioptrije:

PRK, fotorefraktivna keratektomija bila je prva metoda preoblikovanja rožnice excimer laser-om u svrhu promjene njene dioptrijske jakosti. Kod ove metode prvo ukloni epitel, tanki površinski sloj rožnice. Zatim se laserskim zrakama oblikuje središnji vezivni sloj rožnice koji se naziva stroma. Na kraju se tretirani dio prekrije kontaktnom lećom kako bi lakše i brže zacijelio. Posljednjih godina ova metoda sve češće se upotrebljava u mnogim laserskim centrima kao napredna površinska ablacija (eng. advanced surface ablation), Među naprednim metodama posebno se ističe nekontaktni transepitelni PRK ili "NO TOUCH PRK" koji se izvodi bez dodira instrumenata s rožnicom. Prednost površinskih laserskih postupaka je što ne narušavaju značajnije strukturni integritet rožnice, tako da živčana vlakna rožnice ostaju većim dijelom očuvana, a nema ni potrebe za fiksiranjem rožnice vakumom roznice kao što je to slučaj kod LASIK metode.

LASEK (eng. Laser-Assisted Sub-Epithelial Keratectomy ili Laser Epithelial Keratomileusis) je podvrsta PRK-a i ne treba je miješati s LASIK zahvatom. Kod LASEK-a se epitel pomakne u stranu nakon što se prethodno omekša alkoholom. Nakon laserskog tretmana epitel se vrati na tretirano mjesto.

 

PTK ili fototerapijska keratektomija zapravo je PRK u kojoj laser ravnomjerno uklanja površinski sloj strome zbog liječenja različitih bolesti rožnice.

LASIK (eng. Laser-assisted in situ keratomileusis) najčešći je operativni zahvat u zapadnim zemljama. Kod LASIK-a se uz pomoć mikrokeratoma napravi poklopac (eng. flap) koji se odigne od ostatka rožnice. Laserskim zrakama oblikuje se stroma rožnice (tzv. skidanje dioptrije). Postupak je završen vraćanjem poklopca natrag na mjesto.

 

Retina

Vidi pod: mrežnica

Rožnica

Vidi: anatomija oka

Rožnica ili kornea je prozirni dio očne jabučice. Omogućuje prolaz svjetlosnih zraka u unutrašnjost oka. Odgovorna je za 3/4 ukupne dioptrijske jakosti oka i zajedno s lećom lomi paralelne zrake svjetla u žarište koje se kod emetropnog oka nalazi u makuli.

Različita patološka stanja, poput degenerativnih promjena i keratitisa, mogu poremetiti strukturu rožnice i zamutiti je.

Rožnični topograf

Rožnični (kornealni) topograf je aparat koji uz pomoć kamere i računala analizira prednju i stražnju (Pentacam) površinu rožnice. Pri tome nastaje tzv. topografska mapa rožnice.

Uz pomoć ove metode moguće je na rožnici vidjeti nepravilnosti poput keratkokonusa i ožiljaka te njenu zakrivljenost i vrstu astigmatizma. Iznimno je korisna u aplikaciji zahtjevnijih kontaktnih leća kao te neophodna za odluku o postupcima refraktivne kirurgije.

Sabirna leća

Vidi pod: konveksna leća.

Senilna degeneracija makule

Senilna degeneracija žute pjege ili makule vodeći je uzrok sljepoće u osoba starijih od 60 godina u zapadnim zemljama. U 90% oboljelih razvije se atrofični (suhi) oblik.

Redovite kontrole kod oftalmologa važne su zbog mogućnosti prelaska u manje česti eksudativni (vlažni) oblik koji je danas moguče liječiti primjenom lijekova u oko. Zbog toga je kod svake promjene u centralnom vidu, važno javiti se oftalmologu kako bi se liječenje započelo na vrijeme. Vlažni oblik predstavlja 88% slučajeva sljepoće uzrokovane senilnom degeneracijom makule.

Uzrok ove bolesti je nepoznat, a kao rizični faktori do sada su prepoznati dob, nasljeđe, hipertenzija, hiperkolesterolemija, prekomjerna tjelesna težina i pušenje.

Ukoliko želite ispitati funkciju svoje makule, kliknite na Amslerov test.pdf .

Siva mrena

Vidi pod: katarakta

Sklera

Vidi pod: bjeloočnica

Slabovidnost

Vidi pod: ambliopija